Jeste li znali


. . . da je u Hrvatskoj u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno oko 800 djece i mladih?

Prema zadnjim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj, u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno je oko 800 djece i mladih, a svake godine oko 170 mladih iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji završi srednju školu i ne zna kako dalje. Tada, naime, nastaje prazni prostor između završetka školovanja i ulaska u novo razdoblje u kojemu se mladi moraju osamostaliti.

Nakon izlaska iz sustava skrbi, mladi se suočavaju s nepoznatim situacijama jer do tada nisu imali priliku susresti se s plaćanjem računa, kupovanjem hrane, pripremanjem jela, pranjem odjeće i slično. K tome, djeca i mladi iz domova često su stigmatizirani, zbog čega razviju iznimno pesimističan stav prema životu i imaju otpor prema traženju pomoći. Bez podrške obitelji i društva, bez posla, bez riješenog stambenog pitanja i sredstava za život, prepušteni su sami sebi te izloženi izuzetno visokom riziku od socijalne isključenosti i siromaštva. Uglavnom su kvalificirani za zanimanja koja nisu tržišno konkurentna, imaju pristup slabije plaćenim poslovima, često se zapošljavaju unutar sive ekonomije, a ponekad i ne dobivaju plaću za svoj rad.

Zbog toga mnogi mladi u završnim razredima srednje škole namjerno skupljaju loše ocjene te ponavljaju razred kako bi što duže ostali „zbrinuti“ u domovima. Oni koji i napuste domove, uglavnom zbog neriješenog stambenog pitanja i nedostatka posla, nerijetko se odaju problematičnom ponašanju, ostajući tako u začaranom krugu ovisnosti o sustavu.

Problemi ovih mladih ljudi još su teži zbog nedostatka sustavne institucionalne podrške od strane nadležnih institucija. Poslodavci nisu zainteresirani zapošljavati ih zbog nedostatka radnog iskustva, a terenska praksa koju mladi imaju tijekom školovanja nije dostatna kako bi ih osposobila za posao kojim će se baviti. Također, mladima koji izlaze iz sustava skrbi često nedostaje dodatnih edukacija i tečajeva potrebnih za određena radna mjesta, a koje si oni sami ne mogu priuštiti jer im primanja nisu dovoljno velika.

U Hrvatskoj postoje udruge koje su prepoznale ovaj problem pa su tako prije otprilike godinu dana članovi udruge Projekt građanske demokratske inicijative (P.G.D.I.) iz Belog Manastira počeli intenzivnije raditi na osnivanju zaklade, kasnije nazvane Put, čiji bi zadatak trebao biti skrb o djeci koja izlaze iz udomiteljskog sustava nakon navršene 18. godine, odnosno završetka školovanja. Članovi udruge odlučili su se na ovaj pothvat jer je u odnosu prema ukupnom broju djece i mladih udomljenih po obiteljima na području Osječko-baranjske županije, na području Baranje smješteno njih više od 50 posto. Usporedni podaci o broju udomljene djece i mladih po županijama pokazuju da je Baranja pri samom vrhu u odnosu prema broju udomljene djece i mladih koji dolaze iz cijele Hrvatske. Nešto više ih je na području Grada Zagreba te Varaždinske županije, gdje udomljavanje ima znatno dužu tradiciju. Te mlade ljude čeka težak put do osamostaljivanja pa je želja udruge bila pridonijeti kvalitetnom i sigurnom osamostaljivanju mladih koji izlaze iz sustava udomiteljstva osiguravanjem trajnog izvora potpore kako bi im se omogućio ostanak u Baranji iz koje sve više ljudi odlazi.

Dobar primjer pružanje podrška ovoj skupini mladih je i Grad Sisak, gdje je otvorena prva stambena zajednica namijenjena mladima koji s punoljetnošću napuštaju organizirani smještaj socijalnog sustava. Ideja za stambenom zajednicom rodila se kroz rad Savjetovališta za mladež GDCK Sisak. U ovakvoj stambenoj zajednici moguće je biti do godinu dana, a tijekom tog vremena mladi koji su izašli iz sustava skrbi pripremaju se za daljnji život. U godinu dana provedenih u stambenoj zajednici, mladi će dobivati stipendiju, džeparac, odjeću i obuću te namirnice, ali će sami morati kuhati. Grad je ustrajan u pružanju potrebne podrške mladima prilikom izlaska iz sustava skrbi i prevladavanja prijelazne faze gdje korisnici ostavljaju jedno životno razdoblje iza sebe i započinju potpuno novo.

Mladi koji izlaze iz sustava skrbi, odnosno mladi koji zbog navršenih 18 ili 21 godinu izlaze iz domova za djecu, domova za odgoj ili udomiteljskih obitelji te započinju samostalan život u zajednici samo su jedna od skupina društva kojoj je u velikoj mjeri potrebna dodatna pomoć i podrška. Ova osjetljiva socijalna skupina u riziku je od socijalne isključenosti, a ruka pomoći im je prijeko potrebna kako bi se pripremili za daljnji samostalan život s kojim do tada nisu imali doticaja, zbog čega se Zaklada „Hrvatska za djecu“, poput prethodno navedenih pozitivnih primjera, trudi odigrati važnu ulogu u njihovoj prilagodbi na samostalan život pružanjem novčane potpore za djecu koja izlaze iz sustava skrbi. Iako je put osamostaljenja nejasan, prepun nepoznanica i nerijetko obojan tamnim bojama zbog kojih se ne nazire sunce, Zaklada će biti ustrajna u naporima da olakša ovo putovanje onima u potrebi i pomogne im samouvjereno zakoračiti u samostalan život.

Internetske stranice zhzd.hr koriste kolačiće (cookies) u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva te optimalnog rada i bolje funkcionalnosti stranica. Nastavkom pregleda internetskih stranica zhzd.hr pristajete na upotrebu kolačića. Istovremeno, skrećemo pozornost na to da je kolačiće moguće i onemogućiti, za što je potrebno prilagoditi postavke Vašeg internetskog preglednika, te ujedno ističemo da se takvo postupanje može nepovoljno odraziti na korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica.

ZATVORI